Nekada simbol prestiža, Hotel Jugoslavija danas je samo sećanje u urbanom pejzažu Beograda.
Ova monumentalna građevina, otvorena 1969. godine, bila je oličenje jugoslovenskog arhitektonskog vizionarstva, ali nije odolela testu vremena. Uprkos snažnom otporu arhitektonskih entuzijasta i lokalnih građana, hotel je počeo da nestaje iz panorame prestonice, ustupajući mesto novim građevinama koje će oblikovati budući izgled Novog Beograda.
Vizija modernog Beograda
Ideja o luksuznom hotelu potekla je još četrdesetih godina prošlog veka, kada je Beogradu nedostajao reprezentativan objekat sposoban da ugosti strane diplomate, investitore i turiste. Već 1947. godine raspisan je konkurs za njegov dizajn, a pobedničko rešenje stiglo je od arhitekata Mladena Kauzlarića, Lavoslava Horvata i Kazimierza Ostrogovića, koji su zamislili modernističku strukturu, u skladu sa vizijom Novog Beograda kao progresivne metropole budućnosti.
Radovi su započeli 1948. godine, kada su na gradilištu izliveni masivni temelji od armiranog betona. Međutim, zbog ekonomske krize, gradnja je ubrzo obustavljena, da bi se nastavila tek 1960. godine, ali sa modifikovanim projektom pod rukovodstvom jednog od prvobitnih autora, Lavoslava Horvata.
Zlatne godine glamura
Svečano otvaranje hotela 1969. godine označilo je početak njegove blistave ere. Sa svojih sedam spratova, 1.500 soba i kapacitetom od 1.100 kreveta, Hotel Jugoslavija bio je jedan od najvećih i najluksuznijih hotela u regionu. Poseban status imali su 23 ekskluzivna apartmana, dok su dva restorana kapaciteta 600 i 200 mesta nudila vrhunsku gastronomsku ponudu. Kroz njegove raskošne hodnike prošle su legende svetske scene – među gostima su bili predsednici Ričard Nikson i Džimi Karter, dok je britanska kraljica Elizabeta II ovde odsedala tokom svoje balkanske turneje 1972. godine.
Ipak, s godinama, hotel je počeo da gubi sjaj. Neobnavljan decenijama, zatvoren je 2006. godine, a pokušaji revitalizacije iz 2013. godine nisu doneli željeni uspeh. Nekada prestižni hotel postao je samo senka prošlih vremena – sa zastarelim enterijerom i nedostatkom modernih sadržaja, pretvoren je u povoljni Hotel Garni, dok su deo zdanja zauzeli restorani, frizerski saloni, prodavnice i kancelarijski prostori.
Novi projekat – futuristički neboderi
Hotel je nastavio da funkcioniše do septembra 2024. godine, kada je, nekoliko meseci nakon prodaje u martu iste godine, prestao sa radom. Na njegovom mestu nići će impozantni kompleks sa dve kule visoke 155 metara, dok će Ritz-Carlton hotel zauzeti centralni deo. Za novu arhitektonsku viziju zadužen je renomirani UNStudio, čiji projekat kombinuje luksuzne rezidencije i poslovne prostore, redefinišući siluetu Novog Beograda.
Ljubitelji brutalizma i jugoslovenskog modernizma pokušali su da odbrane ovaj simbol prošlosti, ali njihovi napori nisu urodili plodom. Rušenje ovog arhitektonskog giganta već je počelo, ostavljajući iza sebe priču o jednoj eri koja je završena – ali nikada neće biti zaboravljena.